Ulica Milana Obrenovića (Niš)Ulica Milana Obrenovića, je glavna i najprometnija ulica u Nišu. Služi kao jedna od glavnih turističkih atrakcija i kao pešačka zona za građane. Poznata je po velikom broju lokala, kafića i tržnih centara. Od svog osnivanja, nekoliko puta je menjala ime i najpoznatije je "Pobedina ulica" ili samo "pobedina", ime koje je i danas najčešće u upotrebi, iako je vraćen njen stari naziv ulica "Milana Obrenovića". Ulica se prostire od Dušanove ulice na jugu do Trga kralja Milana na severu.
Istorija uliceIz sokaka prema Gorici računajući i deo od Tvrđave do Pašine džamije, razvila se u 18. veku glavna i ujedno trgovačka ulica Niša, pod imenom Pokrivena čaršija.
Orijentalna Porivena čaršija brzo je posle oslobođenja od Turaka počela menjati svoj lik i to u svim pravcima : u pogledu vlasništva i funkcije (u smislu definitivnog prelaza čaršije u ruke srpskih, a zatim i jevrejskih trgovaca i zanatlija), u pogledu kompozicije (širenja i ispravljanja trase), a zatim i u pogledu arhitekture napuštanje ćepenaka s produženim nastrešnicama sa orijentacijom na, uglavnom, skromne patrijahalne dućane po obrascima karakterističnim u drugim srpskim gradovima. Glavna ulica je osim toga dobila i novo ime (Obrenovićeva), zadržavši ga sve do drugog svetskog rata, premda je za sve vreme u narodu bila poznata kao Glavna čaršija. Na prelazu dva veka već je dobila nov lik odslikavajući u urbanom, kompozicionom i arhitektonskom izgledu i izrazu, pre svega, ulogu i moć zanatlija i trgovaca u Nišu. Od Trga Kralja Milana pa sve do Saborne crkve, sa obe strane ulice, nizale su se razne zanatske i trgovačke radnje sa po kojom kafanom (najvažnija je bila kafana-gostionica "Berlin", preimenovana kasnije u Rajhlov hotel "Ruski car" - danas bioskop "Vilin Grad", ranije bioskop "Istra"). Među radnjama bilo je najmanje dvadesetak kujundžijskih zatim brojnih trgovačkih, menjačnica (držali su ih Jevreji), berbernica i zanatskih radnji svih vrsta. U ulici se isticala (na dva sprata) samo apoteka "Okoličanji". Nesto dalje, prema sabornoj crkvi, bilo je više prostranijih uglednijih kuća na sprat. Na potezu od Dušanove ulice prema crkvi stajali su sa desne strane, pored drugih kuća i radnji apoteka "Dubravski", Kalčina kujundžijska radnja, "Morenina" trgovačka kuća, "Trgovačka kuća", uvučena u Ćir-Kostin sokak reprezentativna Hristodulova kuća iz turskog doba i na uglu u hladu granatog drveta poznata Čohadžićeva kafana na sprat "Marger". U građevinskom nizu sa leve strane od Dušanove ulice ka crkvi, nalazile su se pored drugih abadžijska radnja "Braća Aronče", prodavnice pogrebne opreme, trgovačka kuća Adži-Mikalovih, prodavnica mekika, kuća kapelnika vojne nuzike Mite "bandiste", "Sartinova" pekara i sasvim do crkve pitoreskna Krivokapićeva kuća na sprat sa velikim čardakom. Primetnije promene Obrenovićeva ulica je doživela između dva svetska rata. Vidljivi oblik i izraz ovih promena ispoljavao se u naglašenoj koncentraciji bogatijih trgovačkih i zanatskih firmi i radnji. Posle 1933. godine izgrađeno je nekoliko većih višespratnih građevina za stanovanje sa radnjama u prizemlju : Andonova, Igina, Nisimova i druge palate. Ulica je umesto turske kaldrme, 1932. godine dobila kockastu kaldrmu. Pored drugih, na uglu Pašićeve i glavne ulice, sa zapadne strane, stajala je prizemna zgrada u kojoj je pre prvog svetskog rata radila "zelena gimnazija", posle 1918. godine kafana "Srpski kralj", a pred drugi svetski rat radionica i prodavnica nameštaja Lazara Tomića. Posle drugog svetskog rata preuređena je u bioskop "Pionir" i konačno, njenim rušenjem kao i rušenjem susednih neuglednih zgrada, nastala su na ovom mestu 1968. i 1973. godine zdanja osiguravajućeg zavoda "Dunav" i robna kuća "Pionir". Posle drugog svetskog rata Ulica je dobila naziv (Pobede), a od 1976. godine M. Tita. Istovremeno nastupile su krupne sadržajne promene pre svega na planu vlasništva (društveno vlasništvo), sadržaja (robne kuće "Pionir", samousluge) i arhitekture (višespratne stambene zgrade). Ulica Pobede je posle drugog svetskog rata bila više puta predmet urbanističkog sagledavanja i rasprava, ali osim pretvaranja ulice u pešačku zonu, nije na ovom planu napravljen krupniji prodor. Jedno od rešenja koje je aktuelizirano tokom osme decenije XX veka odnosi se na trgovački kompleks "Kalča". Glavna ulica danasUlica je vratila ime "Obrenovićeva" i danas je jedno od omiljenih mesta okupljanja Nišlija. Preko leta, dužinom cele ulice, prostiru se bašte raznih kafića. Takođe postoji veliki broj radnji i lokala. U ulici se nalaze i tržni centri: Forum (bivša robna kuća "Pionir"), Gorča i Kalča. U delu ulice, blizu čuvenog "Kazandžijskog sokačeta", nalazi se spomenik Kalči i Stevanu Sremcu.
IzvorENCIKLOPEDIJA NIŠA, Gradina , 1995. god.
http://www.naissus.info/pobedina.asp Foto: http://static.panoramio.com/photos/original/65319629.jpg http://static.panoramio.com/photos/original/24859709.jpg http://1.bp.blogspot.com/GMs_RWFmuRI/TdpR4WxH7CI/AAAAAAAAARA/3De8KNLpXsM/s1600/pobedina.jpg http://img120.imageshack.us/img120/3617/pobedina2cu5.jpg http://www.facebook.com/pages/POBEDINA-ULICA-NIS/104707902900022 http://www.naissus.info/pobedina.asp |